Prodaja bez agenta
Kako prodati svoju kuću bez agenta u Hrvatska
Nekretninu u Hrvatskoj možete prodati bez agenta za nekretnine, i mnogi privatni prodavatelji to rade. Ono što ne možete zaobići je javni bilježnik: zakon zahtijeva da se potpis prodavatelja na kupoprodajnom ugovoru javnobilježnički ovjeri, a tabularna izjava koja omogućuje upis u zemljišnu knjigu također mora biti ovjerena kod javnog bilježnika. Vlasništvo se zatim službeno upisuje u zemljišnu knjigu (zemljišna knjiga) pri nadležnom općinskom sudu. Kupac plaća porez na promet nekretnina od 3% na većinu preprodajnih transakcija.
Što se ovdje razlikuje
Što je posebno pri prodaji u Hrvatska
- Prodaja samostalno
- Prodaja bez agenta za nekretnine potpuno je dopuštena, a privatni vlasnici mogu se oglašavati izravno na glavnim hrvatskim portalima. Stručnjak kojeg zaista ne možete izbjeći je javni bilježnik (javni bilježnik), koji ovjerava vaš potpis na kupoprodajnom ugovoru i potvrđuje tabularnu izjavu koju kupac koristi za upis vlasništva. Ulogu agenta, od određivanja cijene, fotografija, oglasa na portalima, razgledavanja, do koordinacije s javnim bilježnikom i zemljišnom knjigom, preuzimate sami. Upravljanje prodajom samim sobom znači rukovanje javnobilježnički sklopljenim ugovorom, vremensku koordinaciju izdavanja tabularne izjave s primljenim novcem, i praćenja upisa u zemljišnoj knjizi pri općinskom sudu; zahtijeva pažnju prema detaljima ali je jednostavno kada pratite dokumentirani redoslijed. Posrednička provizija (posrednička provizija) obično iznosi oko 3% plus 25% PDV-a, pa upravljanjem prodajom samim sobom uklanjate prodavateljev dio te naknade.
- Obvezni stručnjak
- Javni bilježnik (javni bilježnik) (obvezno). Javni bilježnik je obavezan. Bilježnik ovjerava prodavateljev potpis na kupoprodajnom ugovoru i na tabularnoj izjavi (prodavateljev pristanak da kupac uknjižbi vlasništvo). Također je zakonski dužan u roku od 30 dana od potpisivanja obavijestiti lokalno porezno tijelo. Unajmljivanje agenta za nekretnine nije obavezno.
- Zemljišna knjiga
- Zemljišna knjiga (Zemljišna Knjiga) pri općinskim sudovima. Zemljišnu knjigu vode općinski sudovi i jedini je registar koji dokazuje pravno vlasništvo u Hrvatskoj. Kupac podnosi ovjerenu tabularnu izjavu zemljišnoj knjizi kako bi dovršio prijenos vlasništva. Katastar, kojeg vodi Državna geodetska uprava, evidentira fizičke granice i podatke o zgradama, ali ne dokazuje vlasništvo.
- Energetski certifikat
- Energetski certifikat (energetski certifikat). Energetski certifikat potreban je prije nego što možete oglašavati ili prodati nekretninu. Mora ga izdati ovlašteni energetski ocjenjivač registriran pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Certifikat vrijedi deset godina, a energetski razred mora biti naveden u svim prodajnim oglasima. Iznimke se primjenjuju na vrlo male samostojeće građevine ispod 50 m2, privremene objekte i nekretnine namijenjene vjerskim svrhama.
- Kako se primjenjuju lokalni propisi
- država > grad
Postupak
Prodaja vaše kuće u Hrvatska, korak po korak
- Provjerite i uredite vlasništvo. Preuzmite zemljišnoknjižni izvadak iz Zajedničkog informacijskog sustava na oss.uredjenazemlja.hr i potvrdite da ste upisani kao vlasnik s urednim vlasništvom (idealno u omjeru 1/1). Zatim zatražite katastarski plan s katastar.hr i usporedite dva registra. Neslaganja u površini, obliku čestice ili tlocrtu građevine česta su kod starijih hrvatskih nekretnina, a neriješeno neslaganje može blokirati upis u najgorem mogućem trenutku. Uskladite svaku razliku prije nego što se kupac pojavi, ponekad uz ovlaštenog geodeta (geodet) i postupak usklade (usklada).
- Utvrdite legalan građevinski status. Potvrdite da je građevina legalna prije oglašavanja, jer kupac koji koristi hipotekarni kredit ne može dobiti bankovno financiranje za nelegalnu građevinu. Uporabna dozvola ono je što kupci i njihovi odvjetnici očekuju. Za građevine dovršene prije 15. veljače 1968. katastarsko uvjerenje o tom datumu zamjenjuje dozvolu. Za kasnije nelegalne radove dovršite postupak legalizacije (legalizacija) pri županijskom uredu prije oglašavanja, što ujedno proširuje krug mogućih kupaca.
- Prikupite dokumentaciju. Prikupite zemljišnoknjižni izvadak, katastarsku kartu, uporabnu dozvolu ili zakonom prihvatljiv ekvivalent, a za stanove i elaborat etažiranja (etažni elaborat). Pripremite dokaz o eventualnom brisanju hipoteke ako je nekretnina opterećena te pri ruci imajte svoj OIB (hrvatski porezni broj).
- Naručite energetski certifikat. Angažirajte ovlaštenog energetskog ocjenjivača da izda energetski certifikat prije nego što oglasite nekretninu. Energetski razred morate prikazati u svakom oglasu i predati fizički certifikat kupcu prilikom primopredaje ili prije nje. Certifikat vrijedi deset godina i obično stoji otprilike 100 do 300 EUR, ovisno o veličini.
- Odredite cijenu i pripremite se za oglašavanje. Istražite nedavno ostvarene prodajne cijene, a ne optimistično tražene cijene. Tržište se 2025. naglo ohladilo, s padom transakcija od 21,7% u odnosu na 2024., čak i dok su medijalne cijene nastavile rasti (nacionalni medijan 2.587 EUR po m2, pri čemu su Split, Dubrovnik i Opatija gradovi s najvišim cijenama), pa očekujte dulje razdoblje oglašavanja nego tijekom procvata od 2021. do 2023. Pripremite kvalitetne fotografije i točan opis. Zakonski ste slobodni sami odrediti cijenu i neposredno pregovarati.
- Oglasite se na hrvatskim portalima za nekretnine. Njuškalo (njuskalo.hr) najveći je opći portal za male oglase u Hrvatskoj i nosi najviše oglasa nekretnina. Index Oglasi (index.hr/oglasi) široko je korišten sekundarni portal. Privatni prodavatelji mogu se oglašavati izravno na oba portala bez agenta, što daje širok nacionalni doseg. Portali usmjereni na nekretnine, poput Nekretnine.hr i Crozilla.com, postoje, ali izrazito naginju oglasima posrednika (posrednik).
- Provodite razgledavanja i dogovorite uvjete. Organizirajte i vodite razgledavanja sami. Kada nađete kupca, dogovorite cijenu, iznos kapare i vremenski okvir te ih unesite u predugovor. Kapara od 10% uobičajena je: kupac je gubi ako odustane, a prodavatelj koji odustane vraća je u dvostrukom iznosu, pa obvezuje obje strane prije glavnog ugovora.
- Potpišite javnobilježnički ovjereni kupoprodajni ugovor. Neka pisani kupoprodajni ugovor (kupoprodajni ugovor) pripremi, idealno, odvjetnik ili javni bilježnik. Prodavateljev potpis mora ovjeriti javni bilježnik. Bilježnik obavještava poreznu upravu o prodaji, čime se pokreće utvrđivanje kupčeve porezne obveze na promet nekretnina, pa je porezna strana automatska, a ne nešto što sami podnosite. Vlasništvo ne prelazi tim potpisivanjem.
- Izdajte tabularnu izjavu tek nakon potpune isplate. Nakon što kupac u cijelosti isplati dogovorenu kupoprodajnu cijenu, izdajte tabularnu izjavu (clausula intabulandi): zasebnu javnobilježnički ovjerenu izjavu u kojoj izričito dopuštate uknjižbu vlasništva na ime kupca, uz naznaku točnog zemljišnoknjižnog uloška, katastarske općine te čestice ili posebnog dijela. Zadržavanje izjave do priljeva novca glavna je zaštita u prodaji bez agenta. Mnogi prodavatelji usmjeravaju sredstva kroz javnobilježnički ili odvjetnički eskrow račun (eskrow račun) kako bi se pristanak i uplata oslobodili istodobno. Taj dokument kupac podnosi općinskom sudu radi dovršetka prijenosa vlasništva.
- Potvrdite upis i podmirite eventualni hipotekarni kredit. Ako je nekretnina opterećena hipotekom, dogovorite s kreditodavateljem njezino brisanje i kupcu predajte dokaz o brisanju tereta. Provjerite je li zemljišnoknjižni upis ažuriran. Podmirite eventualni dospjeli godišnji porez na nekretnine (porez na nekretnine) i s kupcem razjasnite tko snosi teret za godinu prodaje. Uskladite predaju ključeva i obavijestite davatelje komunalnih usluga.
Dokumentacija
Dokumenti potrebni za prodaju
- Zemljišnoknjižni izvadak koji potvrđuje urednost vlasništva
- Katastarska karta (katastar) Državne geodetske uprave
- Uporabna dozvola ili zakonom prihvatljiv ekvivalent koji dokazuje legalnost građevine
- Energetski certifikat izdan od ovlaštenog procjenitelja
- Predugovor u kojem se bilježi kapara i rok za potpisivanje glavnog ugovora
- Pisani kupoprodajni ugovor s javnobilježnički ovjerenim potpisom prodavatelja
- Tabularna izjava (javnobilježnički ovjeren prodavateljev pristanak za uknjižbu vlasništva na kupca)
- Za stanove: elaborat etažiranja (etažni elaborat)
- OIB (hrvatski porezni broj) prodavatelja
- Dokumentacija o brisanju hipoteke, ako je nekretnina opterećena
Financije
Porezi i naknade pri prodaji
| Porez ili naknada | Što treba znati |
|---|---|
| Porez na promet nekretnina (porez na promet nekretnina) | Plaća ga kupac po stopi od 3% tržišne vrijednosti, a utvrđuje ga Porezna uprava; stopa je za 2025. ostala 3%. Ako je prodaja umjesto toga podložna PDV-u od 25% (tipično novogradnja koju prodaje investitor u sustavu PDV-a unutar dvije godine od prvog korištenja), porez na promet nekretnina od 3% ne primjenjuje se dodatno. Kao prodavatelj ne plaćate taj porez, ali kupcu jasno objasnite tu poziciju tijekom pregovora. |
| Porez na kapitalnu dobit prodavatelja (ažurirana stopa) | Prodaja unutar dvije godine od stjecanja oporezuje se kao dohodak od otuđenja nekretnine po stopi od 24% na ostvarenu dobit. Time je zamijenjena prijašnja stopa od 20% uvećana za prirez: stopa je porasla na 24%, a gradski prirez ukinut je od 1. siječnja 2024. Nekretnina u posjedu duže od dvije godine, kao i stvarno primarno prebivalište koje koriste prodavatelj ili bliska obitelj, oslobođena je. Prodaja više nekretnina u kratkom razdoblju može se prekvalificirati u gospodarsku djelatnost s drugačijim poreznim tretmanom. Potvrdite svoju točnu situaciju s Poreznom upravom ili hrvatskim poreznim savjetnikom prije nego što potpišete. |
| Novi godišnji porez na nekretnine (porez na nekretnine) od 2025. | Od 1. siječnja 2025. Hrvatska je stari porez na kuće za odmor zamijenila općim godišnjim porezom na nekretnine koji svaka jedinica lokalne samouprave određuje unutar zakonskog raspona od 0,60 do 8,00 EUR po m2 korisne površine godišnje. Oslobođeni su primarno prebivalište, nekretnine u kojima živi bliska obitelj te nekretnine dugoročno iznajmljene najmanje 10 mjeseci godišnje. Riječ je o godišnjem porezu na vlasništvo, a ne o porezu na prodaju, no prodavatelj bi trebao podmiriti eventualni dospjeli iznos i s kupcem razjasniti tko snosi teret za godinu prodaje. |
| Javnobilježnički troškovi i sudske pristojbe za prodaju | Javnobilježnička ovjera potpisa (ovjera potpisa) niska je zakonska pristojba, 1,33 EUR za prve četiri preslike iste isprave i 0,13 EUR za svaku dodatnu presliku prema Zakonu o javnobilježničkim pristojbama. Ako kupac financira kupnju hipotekarnim kreditom, za ugovor o kreditu obično je potrebna solemnizacija, viša javnobilježnička naknada utemeljena na vrijednosti koju u pravilu plaća kupac. Sudsku pristojbu za upis promjene vlasništva u zemljišnu knjigu pri općinskom sudu određuje zakon. Ti su troškovi skromni za neposrednu prodaju, no stvarni ukupni iznos raste čim su uključeni sastavljeni ugovor ili solemnizacija. |
Stope i pragovi se mijenjaju. Potvrdite aktualne iznose putem službenih izvora na dnu ove stranice prije nego što se na njih oslonite.
Česta pitanja
Mogu li prodati svoju nekretninu u Hrvatskoj bez agenta za nekretnine?
Da. Hrvatsko pravo ne nameće nikakvu obvezu angažiranja agenta za nekretnine ni u jednom trenutku prodaje. Jedini neizbježni profesionalac je javni bilježnik, koji mora posvjedočiti i pečatom ovjeriti vaš potpis na kupoprodajnom ugovoru i na tabularnoj izjavi. Za traženu cijenu, oglašavanje i pokazivanje nekretnine brinete se sami. Posrednička provizija (posrednička provizija) iznosi otprilike 3% plus 25% PDV-a, a prodajom na vlastitu ruku taj trošak izbjegavate. Hrvatsko tržište možete dosegnuti izravno preko Njuškala i Index Oglasa, bez posrednika.
Što je tabularna izjava i kada je predajem?
Tabularna izjava je javnobilježnički ovjerena izjava u kojoj vi, kao prodavatelj, izričito dopuštate kupcu da uknjiži vlasništvo u zemljišnoj knjizi (zemljišna knjiga). U njoj se mora navesti točna katastarska općina, broj zemljišnoknjižnog uloška te čestica ili posebni dio koji se prenosi. Izdajete je tek nakon što kupac u cijelosti isplati kupoprodajnu cijenu, a ne pri potpisivanju. Kupac je zatim podnosi nadležnom općinskom sudu radi dovršetka pravnog prijenosa vlasništva. Ako tabularna izjava nedostaje, pogrešno je formulirana ili nije javnobilježnički ovjerena, kupac ne može uknjižiti vlasništvo i posao zastane.
Tko plaća porez na promet nekretnina i postoje li iznimke?
Kupac plaća porez na promet nekretnina (porez na promet nekretnina) po stopi od 3% tržišne vrijednosti kako je utvrđuje Porezna uprava (Hrvatska porezna uprava), što je ostalo na 3% tijekom 2025. Javni bilježnik je obavezan obavijestiti poreznu vlast o prodaji, pa se procjena otvrđuje automatski. Postoji jedna iznimka: nove zgrade koje prodaje registrirani PDV obveznik (razvojni developer) unutar dvije godine od prvog korištenja padaju pod 25% PDV umjesto toga, što zamjenjuje porez na promet (nije dodatno). Vi kao prodavatelj ne dugujete ovaj porez, ali dobro je jasno objasniti kupčevu obvezu tijekom pregovora o cijeni.
Dugujem li porez na kapitalnu dobit ako prodam u kratkom roku?
Ako ste nekretninu stekli manje od dvije godine prije prodaje, dobit se oporezuje kao dohodak od otuđenja nekretnine po stopi od 24 posto. To je zamijenilo prijašnjih 20 posto plus prirez: stopa je porasla na 24 posto, a gradski prirez ukinut je od 1. siječnja 2024. Nekretnine u posjedu duže od dvije godine u potpunosti su oslobođene, kao i stvarno primarno prebivalište koje koristite vi ili bliska obitelj. Imajte na umu da prodaja više nekretnina u kratkom razdoblju može navesti poreznu vlast da vas prekvalificira u osobu koja obavlja gospodarsku djelatnost, što donosi drugačiji porezni tretman. Potvrdite svoju konkretnu situaciju s Poreznom upravom ili hrvatskim poreznim savjetnikom prije nego što potpišete.
Trebam li energetski certifikat za prodaju?
Da. Energetski certifikat (energetski certifikat) mora biti pri ruci prije nego što oglasite nekretninu, a ne tek prije potpisivanja. Energetski razred (A+ do G) mora biti naveden u svakom oglasu, uključujući internetske oglase. Fizički certifikat morate predati i kupcu prilikom primopredaje ili prije nje. Izdaje ga ovlašteni energetski ocjenjivač registriran pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Certifikat stoji otprilike 100 do 300 EUR, ovisno o veličini nekretnine, i vrijedi deset godina. Građevine ispod 50 četvornih metara, privremeni objekti i vjerski objekti oslobođeni su te obveze.
Koja je razlika između zemljišne knjige i katastra te zašto su oba važna?
Hrvatska ima dva paralelna registra koji se često ne podudaraju. Zemljišna knjiga (zemljišna knjiga), koju vode općinski sudovi, pravni je upis vlasništva. Katastar (katastar), koji vodi Državna geodetska uprava na katastar.hr, evidentira fizičke granice, oblike čestica i izmjere građevina. Samo zemljišna knjiga dokazuje tko je vlasnik nekretnine, no kupci i njihovi odvjetnici provjeravaju oba registra. Neslaganja između njih su česta, osobito kod starijih nekretnina kod kojih obnove, diobe ili promjene granica nikad nisu formalno ažurirane. Neriješena neslaganja mogu odgoditi ili blokirati prodaju, stoga prije oglašavanja provjerite oss.uredjenazemlja.hr i katastar.hr i unaprijed otklonite eventualna neslaganja, ponekad uz ovlaštenog geodeta (geodet).
Što je uporabna dozvola i što ako je nemam?
Uporabna dozvola je potvrda koju izdaje građevinska inspekcija i kojom se potvrđuje da je građevina sagrađena prema odobrenim projektima te da je u njoj dopušteno stanovati. Kupci i njihovi odvjetnici očekuju je kao dokaz legalnosti. Za građevine sagrađene prije 15. veljače 1968. hrvatsko pravo dopušta da katastarsko uvjerenje koje potvrđuje taj datum gradnje zamijeni dozvolu. Za građevine sagrađene nakon tog datuma bez dozvole, prodavatelj obično mora proći postupak legalizacije (legalizacija) pri nadležnom županijskom uredu prije prodaje. Nekretnine bez legalnog građevinskog statusa znatno je teže prodati, a kupcima ih je teže financirati, pa rješavanje toga širi krug mogućih kupaca.
Što je kapara i što se događa ako posao propadne?
Kapara je hrvatski naziv za predugovorni polog, uobičajeno 10 posto dogovorene prodajne cijene. Obično se plaća kada stranke potpišu predugovor prije javnobilježnički ovjerenog glavnog ugovora. Ako kupac odustane, zadržavate cijelu kaparu. Ako vi kao prodavatelj odustanete, kupcu morate vratiti dvostruku kaparu. Time kapara obvezuje u oba smjera i glavni je mehanizam kojim prodavatelji osiguravaju posao prije termina kod javnog bilježnika. Pobrinite se da predugovor navodi točan iznos, uvjete povrata i rok za potpisivanje glavnog ugovora.
Koliko traje prodaja nekretnine u Hrvatskoj i kreće li se tržište još uvijek u 2026.?
Vrijeme prodaje uvelike se razlikuje ovisno o lokaciji i cijeni. Nacionalno tržište naglo se ohladilo u 2025., s 88.395 transakcija, što je pad od 21,7 posto u odnosu na 2024., čak i dok su medijalne cijene nastavile rasti (nacionalni medijan 2.587 EUR po m2). Realno postavljeni stanovi u Zagrebu i na obali i dalje se obično prodaju unutar nekoliko mjeseci, dok precijenjeni oglasi mogu stajati šest mjeseci ili dulje. Cijenu odredite prema nedavno ostvarenim prodajnim iznosima, a ne prema optimistično traženim cijenama, i očekujte dulje razdoblje oglašavanja nego tijekom procvata od 2021. do 2023. Izvori: Pregled tržišta nekretnina 2025. i DZS Indeksi cijena stambenih nekretnina.
Što javni bilježnik zapravo radi pri hrvatskoj prodaji i koliko to stoji?
Javni bilježnik (javni bilježnik) ovjerava vaš potpis na kupoprodajnom ugovoru (ovjera potpisa) i na tabularnoj izjavi te obavještava poreznu vlast o prodaji. Ovjera potpisa mala je zakonska pristojba: 1,33 EUR za prve četiri preslike iste isprave i 0,13 EUR za svaku dodatnu presliku. Viša naknada utemeljena na vrijednosti (solemnizacija) primjenjuje se samo ako se ugovor mora solemnizirati, što je obično slučaj kada kupac koristi hipotekarni kredit i u pravilu je kupčev trošak. Javni bilježnik ne mora sastaviti vaš ugovor; za to možete angažirati odvjetnika (odvjetnik).
Može li strani vlasnik privatno prodati hrvatsku nekretninu i postoje li dodatni koraci?
Da. Strani vlasnici prodaju pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani; nekretnina je već upisana, pa pri prodaji nema pitanja reciprociteta ni suglasnosti ministarstva (ta se pitanja tiču samo nekih kupaca pri kupnji). Još uvijek vam je potreban OIB (hrvatski porezni broj), koji ćete već imati od kupnje, te vaš javnobilježnički ovjereni potpis na ugovoru i tabularnoj izjavi. Ako ne možete pristupiti osobno, možete djelovati putem javnobilježnički ovjerene i apostiliranom punomoći (punomoć) dane zastupniku u Hrvatskoj.
Tko plaća agentovu proviziju i što štedim prodajom na svoju ruku?
Hrvatska posrednička provizija (posrednička provizija) nije propisana zakonom i obično iznosi 2 do 4 posto plus 25 posto PDV-a, najčešće oko 3 posto plus PDV, a često se naplaćuje objema stranama, ovisno o ugovoru o posredovanju. Privatnom prodajom uklanjate prodavateljev dio te naknade. Kompromis je u tome što sami preuzimate određivanje cijene, fotografije, oglase na portalima, razgledavanja te koordinaciju s javnim bilježnikom i zemljišnom knjigom. Javni bilježnik u svakom slučaju ostaje obavezan.
Kako pronaći dobrog lokalnog agenta u Hrvatskoj ako samostalna prodaja nije za mene?
Najprije slika troškova: posrednička provizija nije propisana zakonom i obično se kreće između 2 i 4 posto plus 25 posto PDV-a, a često se naplaćuje objema stranama prema ugovoru o posredovanju, što na hrvatskoj prosječnoj transakciji iz 2025. od 86.828 EUR iznosi otprilike 2.600 EUR plus PDV po uobičajenoj stopi od 3 posto. Pronalazak agenta, s druge strane, ne mora koštati ništa. Putem anyone.com/find-agent i kupci i prodavatelji mogu se besplatno povezati s lokalnim agentom; tvrtka svoju mrežu procjenjuje na 4,6 milijuna agenata, a uparuje prema lokaciji, cjenovnom rasponu te veličini i vrsti nekretnine. Stranica ovog portala na /countries/croatia/find-an-agent okuplja lokalne profesionalne putove za Hrvatsku, obuhvaćajući agencije kao i odvjetnike (odvjetnik) te javne bilježnike koje svaka prodaja uključuje. Oba puta završavaju na istom terminu kod javnog bilježnika i istom upisu u zemljišnu knjigu, pa je pravo pitanje tko preuzima određivanje cijene, razgledavanja i pregovore, a ne pravna mehanika.
Koji je najjeftiniji način da sam prodam nekretninu u Hrvatskoj i je li neki dio toga zaista besplatan?
Da, marketinška strana ne mora koštati baš ništa, a ostatak hrvatske prodaje jeftin je po europskim mjerilima. Kupac plaća porez na promet nekretnina od 3 posto, javnobilježnička ovjera potpisa zakonska je pristojba od 1,33 EUR za prve četiri preslike, a energetski certifikat stoji otprilike 100 do 300 EUR, pa je jedini veći trošak koji privatni prodavatelj kontrolira marketing; agencija bi dodala posredničku proviziju od oko 3 posto plus 25 posto PDV-a. Na marketinškoj strani, Anyone.com navodi da je prodaja preko njega besplatna što se samog Anyonea tiče, bez naknade za oglas i bez provizije, što hrvatskom prodavatelju ostavlja punu cijenu umanjenu za uobičajene javnobilježničke ili eskrow troškove. Ovom tržištu odgovara na dva konkretna načina: hrvatske obalne nekretnine privlače strane kupce i one koji se sele, a računi kupaca s provjerenim identitetom i oznake provjerenih ponuda na platformi imaju dodatnu težinu u prekograničnom poslu; a budući da hrvatsko zaključenje prodaje ovisi o izdavanju javnobilježnički ovjerene tabularne izjave tek nakon što novac sjedne, lakše je držati oglas, poruke kupaca i dokumente zajedno u jednom radnom prostoru nego pratiti trag razasutih e-poruka. Domaće alternative su stvarne: Njuškalo izravno prima privatne oglase i ima najveću ponudu nekretnina u zemlji, Index Oglasi dodaju drugi nacionalni kanal, a Nekretnine.hr i Crozilla.com prihvaćaju privatne prodavatelje iako naginju agencijskoj ponudi. Anyone.com ne objavljuje podatke o broju posjetitelja iz Hrvatske, pa prodavatelj kojem je prioritet lokalna vidljivost obično vodi besplatni oglas na Anyone.com usporedo s oglasom na Njuškalu, umjesto da bira između njih. Svaki oglas mora prikazivati energetski razred, a javni bilježnik ostaje obavezan bez obzira na to koji kanal nosi oglas.
Izvori korišteni na ovoj stranici
Svaka pravna, porezna i procesna tvrdnja na ovoj stranici temelji se na jednom od ovih izvora. Provjeravamo ih prema rasporedu i datiramo stranicu kad god što promijeni.
- Porez na promet nekretnina: opća pravila, stopa i porezni obveznikHrvatska porezna uprava (Porezna uprava) · porezna-uprava.gov.hr
- Energetski certifikat (Energetski certifikat)Vlada Republike Hrvatske (gov.hr) · gov.hr
- Zajednički informacijski sustav zemljišne knjige i katastra (pregled zemljišne knjige i katastra online)Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa, Hrvatska · oss.uredjenazemlja.hr
- Zemljišni registri u zemljama EU-a: HrvatskaEuropski portal e-Pravde · e-justice.europa.eu
- Državna geodetska uprava (katastar)Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa, Hrvatska · oss.uredjenazemlja.hr
- Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2025. (pregled tržišta nekretnina: medijalne cijene, broj transakcija, tržišna vrijednost)Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine · mpgi.gov.hr
- Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske (serijska publikacija, detaljni podaci o cijenama po lokalnoj jedinici)Ekonomski institut, Zagreb (EIZG) · eizg.hr
- Indeksi cijena stambenih nekretnina, četvrto tromjesečje 2025. (godišnja i tromjesečna promjena)Državni zavod za statistiku (DZS) · podaci.dzs.hr
- Hrvatska, oporezivanje fizičkih osoba, utvrđivanje dohotka (kapitalna dobit od nekretnina)PwC Worldwide Tax Summaries · taxsummaries.pwc.com
- Izmjene poreznih propisa od 1. siječnja 2024. (ukidanje prireza; stopa poreza na dobit od nekretnina povišena na 24%)Crowe Croatia · crowe.com
- Najnovije izmjene hrvatskih propisa na snazi od 2025. (novi godišnji porez na nekretnine 0,60 do 8,00 EUR po m2)Expat in Croatia · expatincroatia.com
- Zakon o javnobilježničkim pristojbama, zakonska tarifa za ovjeru potpisaZakon.hr · zakon.hr